f Saopštenje Pokrajinskog sekretarijata za životnu sredinu - Arhus Centar Subotica
Aarhus centar subotica

Saopštenje Pokrajinskog sekretarijata za životnu sredinu

02.07.2014

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine smatra da je izuzetno značajno što su poslednjih dana aktuelizovana pitanja vezana za životnu sredinu u Srbiji, jer je neophodno da ona postanu jedan od prioriteta u procesu pridruživanja EU. Na žalost, polemika oko stanja životne sredine je inicirana posetom i stavovima EU zvaničnika, a ne fokusiranjem naše javnosti i donosioca odluka na probleme u sektoru životne sredine.

Na teritoriji AP Vojvodine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine u skladu sa svojim nadležnostima u oblasti zaštite životne sredine, od svog osnivanja ulaže značajne napore da prati i unapredi kvalitet vazduha, vode, zemljišta i prirodne baštine. Realizovano je preko 1000 projekata sa lokalnim samoupravama, udruženjima građana, stručnim i naučnim institucijama, upravljačima zaštićenih područja, korisnicima ribolovnih voda i drugim partnerima. Iniciran je i realizovan čitav niz prekograničnih projekata. Izrađena je studija stanja životne sredine u AP Vojvodini sa predlogom mera za njeno unapređenje. Ipak, zbog kompleksnosti te oblasti, brojnih negativnih pritisaka, nedovoljnih finansijskih ulaganja i usklađenosti sektorskih politika, životna sredina je i dalje bremenita brojnim problemima. Posebno treba istaći narušen kvalitet površinskih i podzemnih voda i potrebu sanacije zagađenih vodotoka i prečišćavanja otpadnih voda. Prisutno je zagađenje vazduha kao posledica emisije iz industrije, saobraćaja i domaćinstava, kao i zemljišta i voda usled neadekvatnog odlaganja otpada, izlivanja neprečišćenih otpadnih voda naselja i industrije i često neadekvatne primene hemijskih preparata u poljoprivredi i šumarstvu. Udeo zaštićenih područja je nedovoljan u odnosu na evropske kriterijume, uz još uvek neadekvatno funkcionisanje ekološke mreže. Izuzetno mala šumovitost i odsustvo zaštitnih zelenih pojaseva vode još izraženijim nepovoljnim efektima klimatskih promena. Uspostavljanje adekvatnog sistemskog praćenja stanja elemenata životne sredine i pritisaka (vode, vazduh, zemljište, buka,…) jedan je od prioriteta, čime bi se efikasno pratile promene i preduzimale aktivne mere zaštite.

Ključno je pitanje kako postići evropske standarde u ovoj oblasti. Nesporno je da su neophodne korenite promene, pre svega, primena zakonske regulative harmonizovane sa EU, jačanje institucionalnih kapaciteta, adekvatan finansijski podsticaj i usklađenost sa drugim sektorskim politikama. Nacionalna zakonska regulativa je u velikoj meri usklađena sa evropskim standardima, ali je nedovoljna njena primena u praksi. S obzirom na kompleksnost i zahtevnost problema u sektoru životne sredine, neophodna su velika finansijska ulaganja. Ukidanjem Fonda za zaštitu životne sredine RS sredinom 2012.g., kao i razdvajanjem oblasti životne sredine u dva nedovoljno sinhronizovana ministarstva, uskraćene su najznačajnije namenske i sistemske investicije u sektoru životne sredine. Mnogi veoma značajni programi i projekti su time zaustavljeni. Ukidanjem Fonda za životnu sredinu RS korisnici sredstava na teritoriji APV (lokalne samouprave, nevladine organizacije, upravljači zaštićenih prirodnih dobara, stručne i naučne institucije) ostali su uskraćeni za oko 20 miliona dinara u 2011.g. i 200 miliona dinara u 2012.g, na osnovu potpisanih ugovora sa Fondom i Pokrajinskim sekretarijatom.

Iako je u nadležnosti Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine Pokrajinski budžetski fond za zaštitu životne sredine, Zakonom o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, 135/04, 36/09, 72/09-dr. Zakon i 43/11-odluka US) nije predviđeno da deo naknada za zagađivanje životne sredine, koje se ostvaruju na teritoriji APV, budu priliv ovog budžetskog fonda. Najveći deo tih sredstava odlazi u republički budžet i ne vraća se u oblast životne sredine. U više navrata Pokrajinski sekretarijat je predlagao kod nadležnog ministarstva da se u izmenama i dopunama ovog Zakona reguliše usmeravanje dela prihoda (30%) od naknada, u ovaj namenski budžetski fond. Kada bi se to realizovalo, značajno bi se unapredio monitoring životne sredine, ulaganja u sanaciju crnih ekoloških tačaka i pospešio održivi razvoj lokalnih zajednica u zdravijem životnom okruženju.

Iako ograničen postojećim okolnostima, Sekretarijat je i u 2014.g. izdvojio značajna finansijska sredstva za zaštitu i unapređenje životne sredine na teritoriji APV, u iznosu od oko 500 miliona dinara, što je oko 0,8% ukupnog budžeta APV. To ipak ni približno ne zadovoljava ciljeve i potrebe približavanja EU standardima definisane strateškim dokumentima.

I pored navedenih problema, smatramo da se u AP Vojvodini, sektoru životne sredine poklanja mnogo više pažnje nego u ostalim delovima Srbije. Otvorenost u komunikaciji sa javnošću, dostupnost podataka o životnoj sredini, partnerstvo sa svim zainteresovanim stranama, orijentisanost ka prekograničnoj saradnji, obezbedili su ovaj kvalitativni pomak. Dugogodišnja saradnja sa nevladinim sektorom u značajnoj meri je doprinela promovisanju i unapređenju životne sredine i podizanju javne svesti na lokalnom nivou.

Pokrajinski sekretar
Dr Slobodan Puzović

Izvor: http://www.ekourb.vojvodina.gov.rs

Povratak...