f Koncept upravljanja otpadom u Subotičkom regionu i Zelena agenda za Zapadni Balkan - Arhus Centar Subotica
Aarhus centar subotica

Koncept upravljanja otpadom u Subotičkom regionu i Zelena agenda za Zapadni Balkan

20.07.2021

Udruženje TERRA’S i Regionalni Arhus centar Otvorenog univerziteta Subotica preko projekta “Smanjimo količinu otpada i čuvajmo Suboticu, zajedno!” podržanog od strane Gradske uprave Subotica organizovali su Panel diskusiju na temu: „Koncept upravljanja otpadom u Subotičkom regionu i Zelena agenda EU za Zapadni Balkan“, u utorak, 20. jula 2021. godine u okviru debatnog programa 28. Festivala evropskog filma Palić 2021.

Nakon prikazivanja informativno-edukativnog filma “Otpad nije smeće” i uvodnih reči Snježane Mitrović, rukovodioca Arhus centra, reč je dobila Mirjana Todorović, samostalni savetnik  za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, Ministarstvo zaštite životne sredine. Pohvalila je film koji je prikazan na početku skupa, te je iznela određene podatke koji se tiču stanja i teme otpada u čitavoj Srbiji, kao i buduće planove koje Ministarstvo zaštite životne sredine ima u ovoj oblasti na nivou države. Navela je da imaju nacrt Strategije upravljanja otpadom i da će se potruditi što pre da završe planirano i da realizuju još par aktivnosti, koje su odložene zbog epidemije. Akcenat će u budućnosti konkretno biti na upravljanju komunalnim otpadom, koji je u poređenju sa industrijskim bio vidno zanemaren. Ističe izuzetno nepovoljan uticaj deponija generalno, ali posebno onih divljih koje utiču na čitav ekosistem, tako da je edukacija i podizanje ekološke svesti stanovništva od presudne važnosti za državu.

Potom se obratio šef Službe za zaštitu životne sredine i održivog razvoja Gradske uprave Subotica, Žika Reh. On je istakao gde se naš grad nalazi u smislu lokalnog upravljanja otpadom i  koliko je to dug proces. Takođe je naveo da je za smanjenje broja deponija neophodno da se opštine udruže kako bi zajedno uložile napore za rešavanje tog problema. Pominje Regionalni centar koji predstavlja bitan korak ka saniranju problema otpada, jer bez njega ne bi bilo moguće ga selektovati, kombinovanim metodama, a postoji i sistem transfer stanice. Napominje da je sekundarna selekcija veoma bitna u celokupnom procesu reciklaže. Smatra da smo na dobrom putu da smanjimo količinu otpada na nivou lokalnih samouprava, ali da je potrebno strpljenje i zajednički trud stanovništva. U Regionalnom konceptu je navedeno da je najbolje rešenje za selekciju otpada na nivou domaćinstva pomoću dve kante, mokri i suvi otpad (reciklabinlni/nereciklabilni). Napomenuo je da je usvojen Lokalni plan upravljanja otpadom do 2028. godine, ali i Odluka o obavljanju komunalnih delatnosti upravljanja komunalnim otpadom. Prelazni rokovi i rokovi za realizaciju su određeni za 2023. godinu, a da će do kraja ove godine biti napravljen plan implementacije propisa. Navodi da imamo i infrastrukturu i sve uslove na nivou grada da počnemo sa realizacijom i implementacijom svih planova i regulativa.

Rukovodilac radne jedinice “Planiranje i razvoj”, JKP “Čistoća i zelenilo” Subotica, Nikola Jovičić je predstavio ulogu preduzeća u svim planiranim aktivnostima i dao je par saveta kako navodi iz “operative” kako da smanjimo količinu otpada na individualnom nivou. Istakao je da je u JKP “Čistoća i zelenilo” od kako je on počeo sa radom, uvedeno dosta promena. Građanima su ponudili nekoliko načina odlaganja otpada i omogućili i da kabasti otpad izbace na pravilan način. Navodi da su istraživali koliki je procenat reciklabilnog otpada koji stanovništvo izbacuje, pa su došli do saznanja da je taj procenat skoro 50%, što je pozitivno i posticajno za dalji rad i saradnju sa Regionalnom deponijom. A da sav otpad koji je pogodan za kompostiranje direktno odvoze na Bikovo u kompostilište. Navodi da imaju problem sa nedostatkom vozila i radnika, samim tim još uvek nije moguće realizovati sve planirano. Ali i da građani vrlo često ne ispoštuju pravila odlaganja otpada i da na jako prometnim lokacijama u gradu preduzeće ima evidentne probleme sa sakupljanjem prekomerne količine otpada i izvan predviđenih kontenjera. Predlaže da se uvedu kazne koje bi donekle rešile probleme nesavesnog odlaganja otpada, najviše ambalažnog ali i ostalog.

U nastavku se obratio direktor Regionalne deponije Subotica, dr Gligor Gelert koji se odmah na početku složio sa viđenjem predhodnika oko problema otpada. On želi da poveća kvantitet prikupljenog otpada, planirane količine od 70 000 tona godišnje i to bi bila odskočna daska za dalji napredak. Smatra da bi kvalitet rada bio mnogo bolji kada bi bio realizovan dugo planiran model dvo-kantnog sistema. On bi dosta olakšao proces selekcije i dobili bi još kvalitetniji rad Regionalne deponije, jer je selekcija projektovana na osnovu takvog modela. Međutim, ističe da i dalje veliki akcenat treba da bude na podizanju ekološke svesti i da bi u taj proces trebalo da se uključe sve lokalne samouprave. Bez obzira po kom uzoru i modelu se realizuje planovi, smatra da ne sme da prođe bez kontrola.

Poselednji panelista bio je Igor Toholj, selektor eko-dokumentarnih filmova ECO DOX programa Palićkog festivala. Dotakao se teme otpada i ekologije kroz filmove i naveo da je ta tema sve više zastupljena i u ovoj oblasti umetnosti. Smatra da reditelji postaju svesniji njene važnosti i da je čak i najprestižnija manifestacija, poput Festivala u Kanu, posvetila pažnju ekologiji kao i aktuelnim problema vezanih za deponije, otpad i klimatske promene. I da je neminovno da će ove teme sve više biti zastupljene i prikazane u filmskom svetu.

Nakon izlaganja panelista, svi prisutni imali su priliku da postave pitanja. Prvi je bio Zoran Gabrić, Koncept EEE, koji je uputio pitanje Nikoli Jovičiću i Gligoru Gelertu, o projektima i uvođenju modela 2 kante. Potom se uključio Zoran Tomin, član Opštinskog veća Kanjiža zadužen za zaštitu životne sredine, koji se pohvalio situacijom u Kanjiži i istakao da je ponosan što uspevaju na nivou opštine da veliku većinu otpada uspešno recikliraju. I predložio da i druge okolne opštine prate njihov primer.

Laslo Mesaroš, UG “Solidarnost”, ističe da bi trebalo da se radi i deluje na uzrocima umesto na saniranju posledica. Smatra da treba više kontenjera i mesta za odlaganje otpada, posebno specifičnog tipa otpada, poput lekova, nameštaja i slično. Savetuje da se što pre naprave reciklažna dvorišta, koja bi bila pod video nadzorom.

Panel diskusija privedena je kraju uz konstataciju da je tema neiscrpna i da je potrebno mnogo truda i volje da se situacija u Subotici, ali i u celoj Srbiji popravi. Zaključeno je da je zajednički cilj celog društva da bude poboljšanje stanja životne sredine, jer sve ono što činimo prirodi, ona će nam “vratiti”.

Povratak...