Regionalna energetska strategija-Svjedočanstvo grubog kršenja prava građana!
19.06.2013
Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine nagradu za najbolji tekst na temu životne sredine je primio Elvir Padalović. Nagradu je dodelio OSCE.
Dokument „Regionalna energetska strategija“, koji predviđa investicije u ovom sektoru u iznosu od 40 milijardi eura, donesen je netransparentno i suprotno interesima građana ove regije, tvrde stručnjaci i predstavnici civilnog sektora. Ovim dokumentom otvara se prostor za finansijske malverzacije i korupciju te se povlađuje interesu energetskih lobija. Dok se i Evropa buni protiv ovakve Strategije, ministri koji su je usvojili, govore da se ona još uvijek može mijenjati, ali pitanje je da li će do promjena u Strategiji stvarno i doći.
Sredinom oktobra prošle godine, daleko od žiže javnosti, usvojen je dokument Regionalne energetske strategije Jugoistočne Evrope. Dokument su potpisale članice Energetske zajednice jugoistočne Evrope.
Strategijom je predviđena identifikacija energetskih projekata u regionu, koji su u ineteresu evropske zajednice. Realizacijom ove strategije svi zajedno bićemo uvezani i proizvodićemo struju a energetski sektor u regiji privući će investicije od oko 40 milijardi eura. Planom strategije, u narednih osam godina regija će postati jedno veliko gradilište. Izgleda sve idealno pa ipak...
Nevladine organizacije iz regije tvrde kako se pomenutom Strategijom otvara prostor za finansijske malverzacije i korupciju u energetskom sektoru te kako je u pitanju nastavak vladavine energetskih lobija. Usvajanje nacrta strategije je neprihvatljivo za njih. Prema njima, strategija nije donesena transparentno, ne sadrži procjenu uticaja na životnu sredinu te ne tretira pitanja energetske efikasnosti, pitanja gubitaka i korupcije prilikom dobijanja tendera i sl.
”Ovo nije dokument koji je pokazan javnosti i postoji dobar razlog za to.On nije kreiran za javnost, jer da je pravljen za građane ove regije, bavio bi se energetskom učinkovitošću i štedio bi njihov novac. Tu ovdje nije riječ, ovdje je riječ o investitorima i interesu velikog biznisa” rekao je ranije za Al Džaziru Balkans Garret Tankosić Kelly iz Mreže za promjene jugoistočne Evrope
Uoči sastanka Savjeta ministara Energetske zajednice, koji su usvojili pomenutu Strategiju, grupa evropskih parlamentaraca tražila je odlaganje usvajanja pomenutog dokumenta zbog toga što je sve donesena na brzinu i iza leđa javnosti.
Jedan od potpisnika zahtjeva dostavljenog Evropskoj komsiji bio je i Jelko Kacin koji je medijima kazao kako je ovakva strategija dugoročne namjene i ako se želi ostvariti neki efekat morala bi biti posljedica šireg konsenzusa.
”Tog konsenzusa nema i nije ga moglo biti jer znatan dio javnosti uopšte nije bio konsultovan. Na brzinu usvojiti neku strategiju na koju bi se u narednim godinama svi pozivali nije put koji vodi ka pomirenju ni ka nekom konstruktivnom pristupu” kazao je Kacin.
Parlamentarci su posebno skrenuli pažnju da u Strategiji nema ni slova o korupciji, prisutnoj i u sektoru energetike na Balkanu.
"Ako mi svakoj zemlji u regionu govorimo da je žrtva sistemske korupcije i da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije jedan od najposvećenijih izazova, onda mislim da to jednostavno ne može manjkati u strategiji iz oblasti energetike", rekao je Kacin.
O Regionalnoj energetskoj strategiji razgovarano je prije nekoliko dana i na vanjskopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta u Briselu.
Ova institucija organizovala je javnu raspravu kako bi ispitala upravo nedostatke vezane za proces usvajanja i sadržaj Regionalne energetske strategije. Evropski parlamentarci mišljenja su da postoje nedostaci u pomenutoj strategiji. Četiri najveće grupe u Evropskom parlamentu su saopštile da je ovakvu strategiju nemoguće braniti i da se mora pisati nanovo i to ovog puta kroz konzultacije i u skladu za evropskim normama i ciljevima.
”Mi podržavamo takav pristup i predložit ćemo ekonomski održivu i ekološki prihvatljivu alternativu koja će jamčiti energetsku stabilnost i sigurnost. Vlade moraju pokazati veću odgovornost u biranju puta energetskog razvoja ako im je stalo do socijalnog mira” rekao je za BUKU Zoran Ivančić iz Fondacije CPI.
Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, koji je učestvovao u javnoj raspravi Vanjskopolitičkog komiteta u Briselu rekao je tom prilikom kako je bitno što je ova institucija dala priliku predstavnicima civilnog društva iz zemalja regiona da diskutuju i otvoreno predstave svoje stavove o ovom važnom dokumentu te je izrazio nadu da će iznesene informacije i zaključci poslužiti kao primjer Evropskoj komisiji, Sekretarijatu energetske zajednice i vladama naših zemalja za sve buduće javne rasprave o ovoj temi.
Garret Tankosić Kelly je kazao da je potpuno saglasan sa glavnim zaključcima ove rasprave posebno sa zaključkom da Regionalna energetska strategija ne garantuje održivost energetskog sektora u Jugoistočnoj Europi u skladu sa Evropskim okolišnim standardima.
„Tako važan dokument nije smio biti pripremljen na netransparentan način niti usvojen iza zatvorenih vrata. Vrlo je upitno da li ovakva strategija uopšte može biti implementirana kad se uzme u obzir koliko korupcija u regiji odbija investicije u sektor energije.“ rekao je Garret Tankosić Kelly.
Nacrt Regionalne strategije također predviđa ogromne investicije na novu energetsku infrastrukturu u Jugoistočnoj Evropi u narednom periodu, od čega veliki dio za proizvodnju baziranu na najprljavijim i najštetnijim energentima! Preko 6000 megavata, što je gotovo polovina svih planiranih novih kapaciteta, bazira se na uglju i lignitu. Dok zemlje Evropske unije idu prema cilju dekarbonizacije proizvodnje električne energije do 2050. godine, naša djeca će se suočiti sa ozbiljnim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama ako se ovi planovi ostvare.
Koliko je problem ozbiljan i po zdravlje građana regije govori najnoviji izvještaj Svjetske banke o uticaju uglja na Kosovu, koji kaže da korištenje ovog energenta prosječno godišnje uzrokuje 900 smrtnih slučajeva i izaziva 11.000 oboljenja od astme, pretežno kod djece!
Također, ekonomske štete ovakvih projekata će biti ogromne, a ovakvi projekti su prepreka integraciji regije u Evropsku uniju. Životni vijek energetskih objekata je vrlo dug, 25 do 60 godina, te sa takvim postrojenjima zemlje regije neće moći ispuniti obaveze smanjenja emisija gasova staklene bašte, koje svojim članicama propisuje Evropska unija.
“Razvoj energetskog sektora je temelj razvoja svih ostalih grana privrede u čitavoj regiji”, rekao je Zoran Ivančić.
“Želimo da u budućnosti naše zemlje i dalje budu bogate prirodnim resursima, prosperitetne, sa zdravom životnom sredinom i integrirane u Evropsku uniju. Da bismo postigli taj cilj moramo iskoristiti veliki potencijal koji imamo u energetskoj efikasnosti, održivim obnovljivim izvorima energije i korištenju ljudskih resursa.“ kazao je Ivančić za BUKU
On smatra da je cilj strategije trebao biti da građani imaju dugoročno pouzdano snabdijevanje energijom koja nije preskupa i dolazi iz izvora koji nisu opasni po okolinu i zdravlja stanovništva, citiravši pritom Slavča Nejkova, direktora Sekreterijata energetske zajednice Regionalne energetske strategije, koji je kazao kako “ovaj dokument uopšte nije strategija nego naprosto plan investicija”.
“Političke i finansijske elite, zajedno sa energetskim lobijima pod krinkom regionalne saradnje opredijelile su se za takav model dugoročnog razvoja energetskog sektora koji bi njima maksimalizirao dobit, bez obzira na ekološke i socijalne posljedice takvog plana” rekao je Ivančić za BUKU.
Prema njegovom mišljenju Strategija je antievropska, jer je pripremljena i donesena iza zatvorenih vrata, protiv je postojećih i budućih evropskih energetskih politika koje propisuju sasvim drugačije ciljeve po pitanju zagađenja i korištenja obnovljive energije. Ona također nema nikakvu podršku dvadesetak miliona građana kojima će se ispostavljati računi.
“Strategija vodi direktno u destabilizaciju čitave regije i scenario bugarske revolucije, ako se ne revidira i ne stavi fokus na plan podizanja energetske efikasnosti u svim sektorima što bi rezultiralo stvaranjem novih radnih mjesta i sa manjom potrošnjom energije po jedinici proizvoda i po domaćinstvu. Znači konkurentnijom privredom i manjim računima za građane” kategorično tvrdi Ivančić.
Nataša Kovačević, program koordinatorka organizacije "Green Home" iz Podgorice kaže da pored izuzetno negativnih kritika upucenih od strane 14 NVO iz jugoistočne Evrope na konačnu verziju Regionalne energetske strategije za zemlje jugoistocne Evrope ovaj dokument koji je usvojen predstavlja svjedočanstvo grubog kršenja prava građana ali i neodrživog i na lobističkim interesima zasnovanog planiranja energetike!
“Javnost i organizacije civilnog društva su bile potpuno isključene iz procesa konsultacija tokom izrade Strategije. Takođe, u nacrtu Strategije se navodi “da revizije i izrade novih nacionalnih energetskih strategija moraju biti usaglašene sa ovom Strategijom”, čime je javnost lišena mogućnosti učešća i uticaja na prioritete u oblasti energetike ne samo na regionalnom nego i na nivou svih zemalja na koje se ovaj dokument odnosi" kaže za BUKU Nataša Kovačević
Prema njenom mišljenju strategija zanemaruje pitanja zaštite životne sredine i nije prošla kroz proces strateške procjene uticaja prema EU standardima i Direktivi o strateškoj procjeni uticaja, koja je transponovana u nacionalna zakonodavstva i implementira se u periodu izmedju 3-5 godina zavisno o kojoj zemlji u regionu je riječ.
”Ona ne uzima u obzir EU Energetski Plan 2050 niti činjenicu da svi predloženi scenariji značajno uvećavaju emisije CO2. Takođe u analizama za planiranje energetskog razvoja ne uzima stvarne i kljucne elemente u obzir, kao što su tehnički i komercijalni gubici koji variraju u regionu od 15% to 35.%.”navodi Kovačevićeva
Ona dodaje da uzimajući u obzir sve konfliktne činjenice i dešavanja u periodu izrade i odlučivanja o Regionalnoj Energetskoj strategiji, zaključujemo da ista nije urađena kako bi pomogla stvarni razvoj zasnovan na interesima građana.
”Suprotno od spomenutog, ona otvara put izgradnji neodrživih energetskih projekata i intezivnom iskorišćavanju prirodnih resursa, pri čemu se daje neopravdana prednost megalomanskim investicijama, prljavim i zastarjelim tehnologijama i slično. Njom se otvara prostor za različite zloupotrebe i koruptivna djelovanja interesnih grupa, na uštrb prirodnih resursa, životne sredine, građana i budućih generacija” dodaje Kovačevićeva.
Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu kaže za BUKU da je najvažniji cilj Regionalne energetske strategije trebao biti osiguranje dugoročno održivog razvoja energetskih sistema zemalja u regionu, kao i njihova povezanost. U tom procesu je, kaže on, trebalo osigurati da zemlje u regionu prilagode svoje zakonodavstvo i politike sa Evropskom unijom, obzirom da sve zemlje u regionu Zapadnog Balkana su u procesu priključenja EU.
“Obzirom da je vremenski period strategije do 2030. godine, to je vrijeme do kada sve zemlje regije planiraju biti članice EU, a time i uskladiti svoje zakone i planove sa EU. Najvažnije politike EU u oblasti energije su takozvana strategija 20-20-20 i mapa puta EU do 2050. godine. Strategija 20-20-20 podrazumijeva da sve zemlje EU do 2020. godine imaju najmanje 20% proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, da se smanji emisija gasova staklene bašte za 20% i da se poveća nivo energetske efikasnosti za 20%. Mapa puta do 2050. godine predviđa smanjenje emisija gasova staklene bašte za 80-95%. Regionalna energetska strategija bi trebala pomoći zemljama u regionu da se u što većoj mjeri približe tim ciljevima do 2030. godine. Na žalost, to nije slučaj” smatra Dakić.
Dakić kaže kako postoji mnogo razloga zašto je strategija neadekvatna, sa jedne strane je u pitanju proces izrade i usvajanja, koji je bio potpuno netransparentan i u koliziji sa procedurama koje promoviše EU. Sa druge strane, sadržaj strategije uopšte ne uzima u obzir ciljeve EU i potrebu za usklađivanjem zakona i planova zemalja u regionu sa tim ciljevima.
“Imajući u vidu nivo korupcije i transparentnosti u zemljama u regiji, očekivali smo da će EU institucije koje su uključene u proces osigurati da se ti standardi poštuju, te je u tom smislu naša najveća kritika upravo prema EU, jer su na neki način usvojili standarde netransparentnosti koje imaju zemlja u regionu. Nije poštovan "princip učešća", Arhuška konvencija ( konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima životne sredine op. E.P ), a nije izrađena ni Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za dokument strategije, što je standard koji promoviše EU. Javnost i organizacije civilnog društva su bile potpuno isključene iz ovog procesa” kaže za BUKU Miodrag Dakić.
Prema njegovom mišljenju je teško odgovoriti na pitanje koji je primarni motiv zemalja u regionu bio da se usvoji regionalna strategija koja “nas udaljava od pomenutih ciljeva i dugoročno predstavlja opasnost za zdravlje građana i životnu sredinu, a uspostavlja neodržive energetske sisteme u zemljama u regiji”. Dakić smatra jedan od motiva održavanje nivoa korupcije koji je prisutan u energetskom sektoru, obzirom da se radi o investicijama od preko 28 milijardi evra do 2030. godine.
Dakić kaže kako razni energetski lobiji u zemljama u regiji vide ogromnu priliku koju daje strategija.
”Štaviše, izostanak inicijative EU da se primjene ciljevi EU do 2020. i 2050. godine, otvara sumnju da su velike energetske kompanije iz EU uticale da se EU standardi ne primjene u ovoj strategiji, a da regija snabdijeva EU energijom iz prljavih i štetnih tehnologija, koju zemlja EU ubrzano napuštaju. Interesi su veliki, pa je i mogućnost korupcije velika, što uvijek treba imati u vidu u sektoru energije”. rekao nam je Dakić.
Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalnog prestavnika EU u BiH izjavio je za BUKU kako je taj dokument uzeo u obzir nacionalne strategije i planove ugovornih strana, u skladu sa postojećim pravnim obavezama Energetske zajednice na polju energije, okoliša i tržišnog natjecanja.
"Dokument će redovno biti ažuriran jer je u domenu javnih konsultacija" naveo je McGuffie
On kaže kako je zvanično usvajanje Regionalne energetske strategije, u okviru Energetske zajednice, prošlo propisanu proceduru.
"Shvatamo da su sve zainteresovane strane imale priliku da dostave komentare u sklopu osnovanih foruma Energetske zajednice koji pokrivaju područja električne energije, gasa, nafte te društvenih aspekata. Dodatno, Sekretarijat Energetske zajednice je pozvao sve zainteresovane strane (vlade, regulatorna tijela, socijalne partnere, nevladin sektor) da, u skladu sa članom 3 Memoranduma o razumijevanju, učestvuju i daju svoj doprinos" napominje Andy McGuffie u svojoj izjavi za BUKU.
Udruženja za životnu sredinu iz regiona su dosad tražila da se usvajanje stratregije odgodi dok se nje otklone uočeni nedostaci, ali ni ministri zemalja u regionu, ni Sekretarijat energetske zajednice, ni uključene institucije EU nisu njihove primjedbe uzeli u obzir. Upravo nedavno organizovana diskusija na ovu temu, koju je pokrenulo nekoliko parlamentarnih grupa, gdje su organizacije imale priliku da iznesu primjedbe na proces usvajanja i sadržaj stategije, bi stvar mogle pomaknuti sa polumrtve tačke.
”Reakcije EU parlamentaraca su bile veoma pozitivne i očekujemo da uskoro saznamo na koji način će se uzeti u obzir naše primjedbe i osigurati da se strategija unaprijedi. Mi želimo osigurati da strategija prioritetno radi na povećanju energetske efikasnosti i korištenja novih obnovljivih izvora energije, jer je to dugoročno dobro za životnu sredinu ali i za ekonomiju i otvaranje novih radnih mjesta” zaključuje zaBUKU Dakić.
Nataša Kovačević zaključuje kako je potrebno da razumijemo da će energetske investicije planirane u ovom dokumentu tokom narednih 8 godina u iznosu od 44,6 miliona eura plaćati kroz poreze desetine miliona građana iz regiona.
”Posljedice ovakvih nerazumnih investicija će koštati ne samo stanovništvo i prirodu, nego i zdravlje osjetljivih društvenih grupa, uključujući djecu i siromašne”.
